O Općini Sveta Marija

Načelnica Općine
Đurđica Slamek

Zamjenik Načelnice
Ivica Kočiš

OPĆINSKO VIJEĆE
Predsjednica Općinskog vijeća
Marija Frančić

Vijećnici Općinskog vijeća
Ksenija Blagus
Božidar Poljak
Dražen Šulj
Anamari Bartolić
Andreas Lisjak
Antonio Frančić
Željko Strbad
Marjan Štefić
Dragutin Peter
Marija Janković

VIJEĆE MJESNOG ODBORA SVETA MARIJA
Predsjednik VMO Sveta Marija
Andreas Lisjak

Vijećnici VMO Sveta Marija
Antun Kedmenec
Ignac Dolenec
Gordana Hunjadi
Darko Poljak

VIJEĆE MJESNOG ODBORA DONJI MIHALJEVEC
Predsjednica VMO Donji MIhaljevec
Anamari Bartolić

Vijećnici VMO Donji Mihaljevec
Vlado Habuš
Branka Vlah
Slava Rumenjak
Ivan Klarić


Povijest - Sveta Marija i Međimurje

Međimurje se prvi put u pismenom dokumentu spominje tek u trinaestom stoljeću, u povelji pisanoj u Zagrebu 1226. godine (čuva se u arhivu zagrebačkog Kaptola). U njoj se spominje posjed Bistrec na kojem je između 1334. i 1501. godine (od kada datiraju dvije najstarije kanonske vizitacije međimurskih župa) osnovana župa sv. Vida. Pod patronatom župe sv. Vida bila su sela Sveta Marija, Donja Dubrava i Donji Mihaljevec te utvrde Kotoriba i Legrad.

Godine 1350. Međimurje darovnicom dolazi u vlasništvo nekadašnjih erdeljskih vojvoda Lackovića i postaje jedinstveni feudalnim posjedom. Gospodar Međimurja je stanovao u palači čakovečke tvrđave i u upravnom se smislu Međimurje od tada naziva Čakovečko vlastelinstvo. Međimursko plemstvo je bilo sitno plemstvo (plemići armalisti), ovisni o čakovečkoj vlasteli.

U mađarskom popisu stanovništva iz 1467. godine Sveta Marija se spominje pod imenom Alltarcen. Dr. Laszlo Hadrovicz u svom djelu “Murakoz helynevei” izvodi porijeklo imena naselja od kajkavske riječi za oltar – altar.

Mjesto se 1478. godine spominje i kao Družilovec (isto kao i u kanonskoj vizitaciji 1716. godine).

Prema pričanjima mještana, radi se o dva naselja koja su se spojila u jedno – Svetu Mariju. U doba Zrinskih, 1638. godine navodi se uz ime Altarec i ime Szent Maria.

Zrinski su Međimurjem upravljali od 1546. do 1691. godine. Juraj IV, sin Nikole Šubića Zrinskog, otvoreno je priznavao da je protestant. Dao je sa Čakovečkog vlastelinstva protjerati sve katoličke svećenike, a protisti su oštećivali katoličke crkve. Josip Bedeković u svom djelu “Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi Stridonis occultatum” kaže da u selu Sveta Marija kod Vidovca stoji vrlo stara crkva podignuta u čast Blažene Djevice Marije. U njoj se nalazio kip Blažene Djevice Marije koji je nadaleko bio poznat kao čudotvoran, a kojeg su protisti obeščastili. Po svim većim mjestima bili su namješteni protestantski propovjednici.

NATRAG

Oglasna ploča

Nema ubilježenih obavijesti.
OGLASNA PLOČA - ARHIVA

Anketa

Koliko često posjećujete ovu stranicu?
  Redovito

  Često

  Rijetko